Svjetski dan opstruktivne bolesti pluća obilježava se u mjesecu studenom/novembru. Bolest predstavlja značajan javnozdravstveni problem zbog porasta broja oboljelih te je cilj povećanje svijesti o poboljšanoj prevenciji i liječenju ove bolesti udruženim naporima zdravstvenih radnika, javnozdravstvenih organizacija i opće populacije diljem svijeta.
Naglašava se važnost uočavanja simptoma bolesti, koji se uglavnom odnose na poteškoće s disanjem, te pravovremenu dijagnozu i adekvatnu njegu oboljelih. Najčešći uzrok HOPB-a je pušenje, jer čak 95% pušača ili boluje od ove bolesti ili je njome ugroženo. HOPB je progresivna bolest koja dovodi do pogoršanja plućne funkcije oboljelog čak i uz najbolje liječenje.
Što je HOPB?
Hronična opstruktivna bolest pluća (HOPB, engl. Chronic Obstructive Pulmonary Disease – COPD) obuhvaća skupinu bolesti sa sličnim funkcionalnim poremećajem – otežanim protokom zraka u plućima. To je bolest koja zahvaća dišne puteve, tkivo i krvne žile pluća, a nastaje zbog neprimjerenog upalnog odgovora pluća na iritaciju štetnim česticama i plinovima, te dovodi do hroničnog morfološkog i funkcionalnog oštećenja pluća. Suženje dišnih putova se s vremenom pogoršava, uz postupnu pojavu simptoma kašlja, iskašljavanja i zaduhe. Istovremeno se razvijaju brojne sistemske manifestacije, kao što su neuhranjenost, bolesti srca i krvnih žila te slabljenje imunološkog sistema s učestalim respiratornim infekcijama. Nedovoljno je prepoznata te nedovoljno dijagnosticirana i liječena bolest, zbog čega više od 50 posto ljudi nije svjesno svoje bolesti. Najveći broj bolesnika se javlja liječniku u uznapredovalom stadiju bolesti što tada zahtjeva dugotrajno i skupo bolničko liječenje.
HOPB se karakterizira razdobljima „stabilne bolesti“, kada dominira nepodnošenje napora i zaduha koje su proporcionalne stupnju oštećenja plućne funkcije i razdobljima naglog pogoršanja simptoma bolesti (egzacerbacije), kada dolazi do znatnog smanjenja plućne funkcije, izražene zaduhe i u mirovanju, a mogu nastupiti i po život opasna stanja koja zahtijevaju bolničko liječenje. Spirometrija je jednostavan i bezbolan test kojim se može utvrditi boluje li osoba od HOPB-a, čak i prije nego se simptomi razviju.
Epidemiologija
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) hronična opstruktivna plućna bolest (HOPB) je četvrti vodeći uzrok smrti, iza kardiovaskularnih, malignih i cerebrovaskularnih bolesti. Usprkos napretku u dijagnostici i liječenju, HOPB je najbrže rastući uzrok smrtnosti razvijenog svijeta te se u idućih 10 godina predviđa da će dosegnuti treće mjesto uzroka smrtnosti u svijetu.
Smatra se da blaži ili teži oblik HOPB-a ima svaki deseti stanovnik Europe, a od nje svake godine umre 259 000 ljudi što je isto kao i nestanak jednog grada, veličine Venecije. Procjenjuje se kako u svijetu od HOPB-a boluje približno 64 miliona osoba, te da oko 3 miliona ljudi umire. Novija istraživanja u razvijenim zemljama upućuju na podjednaku učestalost obolijevanja muškaraca i žena, što je svakako povezano s pušačkom navikom. Veliki broj pušača među stanovnicima Federacije BiH (44,1%), kao i sve veće zagađenje zraka utječe da hronična opstruktivna bolest pluća zauzima značajno mjesto među uzrocima smrti (2,1%). Kod većine bolesnika dijagnoza se postavlja tek u srednjim pedesetim godinama: 45-65% bolesnika sa HOPB-a nema postavljenu dijagnozu jer bolesnici zaduhu i intoleranciju napora povezuju s normalnim procesom starenja, a pušački kašalj smatraju normalnim.Petogodišnje preživljavanje nakon postavljanja dijagnoze je 78% u muškaraca i 72% u žena, a kod teških oblika bolesti petogodišnje preživljavanje je manje od 30%.
Rizični faktori:
- Pušenje duhana kao i pasivno pušenje
• Vanjsko i unutarnje zagađenje zraka
• Izloženost industrijskoj prašini i hemikalijama (kao profesionalna bolest)
Pušenje je glavni uzrok, čak u 90% slučajeva, aktivno ili pasivno. Povećava rizik od obolijevanja za čak 10-43% u odraslih. Do suženja dišnih putova dolazi zbog edema sluznice dišnih puteva, zatim zbog zadebljanja mišića i povećanja broja i veličine žlijezda u stijenci dišnih puteva, pojačanog lučenja guste i ljepljive sluzi iz žlijezda te poremećaja mehanizama čišćenja dišnih puteva. U kasnijoj fazi bolesti dolazi do oštećenja pluća i dišnih puteva, što doprinosi smanjenju protoka zraka. Uzrok svih navedenih poremećaja je upala koja nastaje kao posljedica dugotrajnog i kontinuiranog izlaganja dimu cigareta ili drugih štetnih agenasa. Trajna upala dovodi i do poremećaja ravnoteže brojnih enzima u plućnom tkivu, što dovodi do oštećenja dišnih puteva i pluća. Dolazi i do daljnjeg širenja upale na druge organe i organske sisteme. Najčešće su to srce, koštano-mišićni sistem te centralni nervni sistem. HOPB se može javiti i u nepušača, međutim 95% bolesnika su pušači. Nije u potpunosti poznato zašto se bolest javlja i kod nepušača. Najvjerojatniji razlog je izloženost pasivnom pušenju i drugim štetnim česticama u zraku kao i genetska predispozicija.
Najvažniji pokazatelji koji upućuju na HOPB:
Hronični kašalj: javlja se povremeno ili svakodnevno, često tokom cijelog dana, rijetko samo noću
Hronično iskašljavanje- svaki oblik dugotrajnog iskašljavanja upućuje na HOPB
Akutni bronhitis- učestalo ponavljanje
Zaduha koja je:
• progresivna (pogoršava se tokom vremena) trajna (svakodnevna)
• pogoršava se u naporu
• pogoršava se tokom respiratornih infekcija
Prvi simptom HOPB-a obično su malaksalost, kratak dah, kašalj, zaduha. Kasnije se može javiti i zaduha u mirovanju, osjećaj težine te sviranje u prsima. Akutna pogoršanja su najčešće infektivna (bakterijska ili virusna) te zahtijevaju promjenu u terapiji. Nerijetko je u bolesnika s akutnim pogoršanjem potrebno i bolničko liječenje. Pogoršanje prethodno stabilnih simptoma se očituje kao: nemogućnost završetka rečenice zbog nedostatka zraka, plave usnice i/ili prsti, pojačan kašalj, promijenjene karakteristike kašlja i iskašljaja, lijekovi za olakšanje simptoma ne djeluju. Akutna pogoršanja dodatno pogoršavaju plućnu funkciju te ubrzavaju pogoršanje bolesti. Smrtnost od akutnog pogoršanja HOPB-a u bolesnika u kojih je potrebno bolničko liječenje vrlo je visoka.
Ukoliko je osoba starija od četrdeset godina, pušač ili bivši pušač, kašlje tri ili više mjeseca godišnje, bez obzira na pušenje te ko ima barem jedan od gore navedenih simptoma, treba posumnjati na HOPB i javiti se porodičnom ljekaru. Bolest često prolazi «nezapaženo» budući da se poistovjećuje s «običnim pušačkim kašljem». Stoga je važno prepoznati simptome u samom početku bolesti, jer se za svakog bolesnika individualno, na temelju simptoma i poremećaja plućne funkcije i sadržaja kisika u krvi, utvrđuju stepeni bolesti: blagi, umjereni, teški ili vrlo teški oblik. Prema stepenima individualno se za svakog oboljelog određuje medikamentozna terapija. Prestanak pušenja je najučinkovitija i najisplativija intervencija u cilju smanjenja rizika od nastanka težih oštećenja ili usporenja progresije bolesti.
Kako se liječi Hronična opstruktivna plućna bolest?
HOPB je neizlječiva bolest koja ima progresivan tok i liječi se doživotno. Progresivan tok znači da se bolest s vremenom pogoršava. Pogoršanje bolesti se ne može u potpunosti zaustaviti, ali se može značajno usporiti. Glavni načini usporavanja pogoršanja bolesti je prestanak pušenja te redovno uzimanje lijekova koji šire dišne putove i liječe upalu. Na žalost, dišni putevi bolesnika s hroničnom opstruktivnom plućnom bolesti ne mogu se potpuno proširiti, ali je i malo proširenje za bolesnika značajno.
Što sami oboljeli mogu učiniti?
Prije svega, potrebno je prestati pušiti. Prestanak pušenja usporava progresivan tok bolesti te smanjuje smrtnost od HOPB-a.
Redovno uzimati lijekove također je važno.
Smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu, jer prekomjerna tjelesna težina dodatno opterećuje pluća.
Redovno biti fizički aktivan, osobito na svježem zraku.
Izbjegavati zadimljene prostorije, zračiti prostorije u kojima se boravi, ne izlazite vani kada je magla ili pojačano zagađenje zraka.
Vakcinisati se protiv gripe te protiv pneumokoka svakih pet godina, jer se na taj način značajno smanjuje rizik od akutnih pogoršanja.
Bolesnici s težim oblicima trebaju redovno provoditi specifičnu, respiracijsku fizikalnu terapiju koja uključuje i vježbe disanja.
Na području opštine Zavidovići 1200 pacijenata se liječi u DZ Zavidovići od Hronične opstruktivne plućne bolesti .
Test samoprocjene-odgovorite na sljedeća pitanja:
Kašljete li već dugo?
Iskašljavate li prilikom kašljanja?
Imate li često osjećaj nedostatka zraka?
Jeste li stariji od četrdeset godina?
Jeste li aktivni pušač ili bivši pušač?
Ako ste odgovorili s DA na tri i više pitanja, preporuka je uraditi spirometriju, koja je „zlatni standard” u ranom otkrivanju HOPB-a.
