MASNOĆE U KRVI
LDL i HDL holesterol
Holesterol je masnoća rastvorljiva u mastima, a krv se većinom sastoji iz vode tako da su za njegov prenos putem krvi potrebni posebni prenosioci. Oni se nazivaju lipoproteini i, u stvari, kombinacija su masti i proteina. Postoje dvije vrste lipoproteina:
- LDL holesterol (”loš”) koji prenosi holesterol do ćelija, tkiva i organa
- HDL holesterol (”dobar”) skuplja i odnosi višak holesterola nazad u jetru odakle se on izlučuje
Ako LDL holesterola ima u višku on se taloži na zidovima krvnih sudova i nastaje ateroskleroza pa je on zato ”loš”’. Ako HDL holesterola ima više onda se i holesterol više odnosi i krvni sudovi se ”čiste” od njega tako da je HDL holesterol ”dobar”. Što je manje LDL holesterola i više HDL holesterola manji je rizik od razvoja ateroskleroze i njenih komplikacija.
Trigliceridi su masnoće koje unosimo hranom i koje se u našem organizmu nalaze u masnim ćelijama kao skladište energije. Sve što pojedemo više nego što nam treba pretvori se u trigliceride i taloži se u vidu masnih naslaga u organizmu. Kada unosimo manje hrane nego što nam treba te masne naslage se troše. Zato je, ukoliko su trigliceridi u krvi povišeni, dijeta prvi korak u rješavanju ovog problema.
ATEROSKLEROZA
Ateroskleroza je oboljenje krvnih sudova u kome se mijenja unutrašnji sloj, odnosno zid arterija tako što se na određenim mestima nakupljaju masnoće, zapaljenske ćelije i stvara se čvrsto vezivno tkivo i nastaje aterosklerotski plak (aterom). Dolazi do suženja krvnog suda, a može doći i do kompletnog zapušenja arterije i stvaranja ugruška.
Faktori rizika za nastanak ateroskleroze su:
- Povećana količina masnoća u krvi i gojaznost – sav višak holesterola i drugih masti koji organizam ne može da iskoristi se taloži na zidovima arterija
- Povećan krvni pritisak (hipertenzija) – glavni način djelovanja hipertenzije na nastanak ateroskleroze jeste mehaničko oštećenje ćelija koje oblažu krvne sudove (oštećenje endotela). Naime, mlaz krvi pod pritiskom velikom jačinom udara u zid krvnog suda i oštećuje ga. Na mjestu oštećenja započinje proces stvaranja aterosklerotskog plaka
- Pušenje cigareta – otrovne supstance koje se unose u organizam prilikom pušenja direktno oštećuju ćelije arterija. Osim toga pušenje uzrokuje sniženje i zaštitnog HDL holesterola u krvi.
- Šećerna bolest
- Godine života i pol- muškarci preko 45 godina starosti i žene starije od 55 ili one koje su ušle u menopauzu imaju veći rizik od pojave ateroskleroze
- Način života i ponašanje – nedovoljna fizička aktivnost i stresni način života
- Naslijeđe
Ateroskleroza zahvata sve arterije u organizmu, ali najvažnije i najopasnije bolesti koje nastaju zbog nje su moždani udar (šlog), ishemijska bolest srca (angina pectoris) i srčani udar (infarkt). To ne znači da su drugi organi pošteđeni, naprotiv, ateroskleroza pogađa i bubrege, noge, oči… Plakovi na zidu arterija godinama postepeno rastu i sužavaju ih što onemogućava dovoljan protok krvi u organima.
Dinamika promjena na krvnom sudu:
- Plak se počeo stvarati, ali je prohodnost kroz krvni sud još uvijek dovoljna i osoba nema simptoma smanjene cirkulacije.
- Plak se uvećava i značajno sužava krvni sud, dotok nije dovoljan i organ pati te se stoga javljaju simptomi. Npr. bol u grudima kod angine pectoris, grčevi i bolovi u listovima nogu prilikom hoda jer su arterije nogu sužene.
- Plak je toliko velik ili se na njemu stvorio ugrušak tako da je krvni sud zapušen i prekinut je dotok krvi pa nastaje infarkt srca, moždani udar, gangrena.
KAKO SPRIJEČITI
- Sniziti nivo masnoća u krvi pravilnom ishranom – ako u početku nivo masnoća u krvi nije prevelik prvi korak je dijeta. Dijete se treba strogo pridržavati i nakon 2-3 mjeseca ponovo provjeriti nivo masnoća u krvi. Ukoliko za to vrijeme ne dođe do normalizacije vrijednosti masnoća u krvi ljekar se može odlučiti da prepiše odgovarajući lijek. I kad se piju lijekovi potrebno je pridržavati se dijete.
- Pravilno liječiti i regulisati povišen krvni pritisak i šećernu bolest
- Prestati pušiti
- Redovno vežbati (šetati, plivati…) i smanjiti stres
PREPORUKE ZA PRAVILNU ISHRANU
| VRSTA HRANE | DOZVOLJENA HRANA | ZABRANJENA HRANA |
| Mlijeko i mliječni proizvodi | Obrano mlijeko, jogurt, kiselo mlijeko, kefir, posni sirevi (u malim količinama) | Punomasno mlijeko, ovčije kiselo mlijeko, pavlaka, šlag, puter, punomasni sirevi, kajmak |
| Jaja | Bjelance | Žumance |
| Hljeb, peciva, tjestenine | Hljeb od cijelog zrna, crni, raženi (samo jedna kriška), proja, pirinač | Bijeli hljeb, lisnato tjesto sa puterom i jajima, smoki, krekeri, peciva |
| Meso, ribe, plodovi mora | Riba (plava i bijela), piletina i ćuretina bez kožice, kuhana govedina, teletina i jagnjetina, divljač, pileći narezak, pureća prsa | Masna govedina, jagnjetina, pašteta, iznutrice, kobasice, salame, mesne konzerve |
| Povrće | Sve vrste povrća, kuhano bez dodatka masnoće, sve vrste salata, soja i sojini proizvodi | Krompir (pire, pržen, pomfrit, restovan) |
| Voće | Jabuke, višnje, limun, dunje, jagode, maline, kupine, ribizle, borovnice | Grožđe, banane, smokve, hurme, sušeno i kandirano voće, orasi, bademi, lješnjak |
| Masnoće, ulja | Maslinovo, suncokretovo,kukuruzno i sojino ulje | Loj, margarin |
| Začini | Svi začini – začinsko bilje, biber, so (do 3g/dan), senf, sirće, kim, bosiljak, kari… | Majoneza, kečap |
| Slatkiši | Slatkiši sa vještačkim zaslađivačima, suhi kolači bez masnoća | Šećer i med u svim oblicima, pekmez, marmelada, torte, kolači, sladoled, puding |
| Pića | Čaj i kafa bez šećera | Sva alkoholna pića, sokovi sa dodatkom šećera, gazirani, kakao i čokolada |
- Neophodno je da se doživotno pridržavate uputstva za ishranu
- Uspjeh liječenja prvenstveno zavisi od pravilne ishrane
- Tjelesnu masu treba da održavate u granicama normale (ako od tjelesne visine oduzmete 100, dobićete orijentacionu vrijednost normalne tjelesne mase)
- Mjerite svoju tjelesnu masu jednom u dvije – tri sedmice
- Svakodnevno se bavite fizičkom aktivnošću (brzo hodanje 3-4 km, trčanje, plivanje, vožnja bicikla, jutarnja gimnastika 15-20 min, i slično)
- Alkohol i pušenje nisu dozvoljeni. Smanjite unos kuhinjske soli
- Hranu pripremajte isključivo na ulju. Povrće skuhajte na vodi i na kraju dodajte ulje. Jednom upotrijebljeno ulje ne treba više puta koristiti.
- Preporučuju se manje količine mesa, a dva puta sedmično obrok zamjenite ribom, prvenstveno morskom. Jednu količinu mesa, oko 1/5 zamjenite sojom
- Povećajte unos dijetetskih biljnih vlakana (hljeb od neprosijanog brašna, mekinje, ovsene pahuljice, cijele jabuke, grah, leće, grašak, neljuštena riža, kelj, krastavac, celer.