Svjetski dan moždanog udara obilježava se 29. oktobra, sa ciljem ukazivanja na njegovu učestalost, simptome i prevenciju.
Moždani udar je jedan od najčešćih uzroka smrti te vodeći uzrok invaliditeta u svijetu, zbog toga je globalni javnozdravstveni problem. Od moždanog udara u svijetu obolijeva 15 miliona osoba godišnje, od čega umire 5.5 miliona (9.6% svih smrti). Prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) jedna od 6 osoba će tokom života doživjeti možadni udar (CVI).
Moždani udar je naglo nastalo neurološko oštećenje uzrokovano poremećajem cirkulacije u mozgu, koje se događa zbog iznenadnog djelomičnog ili potpunog prekida protoka krvi u mozgu ili zbog krvarenja. Poremećaj moždanog krvotoka dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima, zbog čega dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u tom dijelu mozga.
Prema nastanku moždani udar može biti ishemijski i hemoragijski:
- Ishemijski moždani udar nastaje zbog začepljenja ili suženja arterije krvnim ugruškom, trombom ili embolusom. Ugrušak se može razviti na oštećenoj arteriji koja mozak opskrbljuje krvlju (tromboza) ili na drugom mjestu, gdje dolazi do otkidanja komadića ugruška koji krvlju doputuje i začepi moždanu arteriju (embolija)). Najčešći uzrok stvaranja krvnog ugruška je ateroskleroza.
- Hemoragijski moždani udar nastaje zbog pucanja krvne žile pri čemu se krv izlije u okolno tkivo.
Kod pripadnika bijele rase uglavnom se radi o ishemijskim (85%) i manjem broju (15%) hemoragijskih (primarna intracerebralna hemoragija 10%, a subarahnoidalno krvarenje 5%) moždanim udarima.
Svjetskim danom moždanog udara želimo podići svijest o važnosti ranog prepoznavanja simptoma moždanog udara, educirajući javnost o njima, te naglašavajući potrebu „uštede dragocjenog vremena“, odnosno brzog djelovanja!
Kod moždanog udara, svaka minuta je ključna za ishod. Kampanja Sačuvaj dragocjeno vrijeme ima za cilj podići svijest o važnosti ranog prepoznavanja simptoma moždanog udara i prednostima brzog medicinskog zbrinjavanja nakon moždanog udara. Želimo naglasiti što sve možemo sačuvati brzom reakcijom: život, ali i samostalnost, kvalitetu života i dragocjene uspomene.
Stoga su ključne poruke kampanje:
- Minute spašavaju živote,
- Minute spašavaju uspomene,
- Minute spašavaju pokretljivost,
- Minute mogu očuvati govor,
- Minute mogu očuvati samostalnost.
Kako prevenirati moždani udar?
Moguće uticati na moždani udar u smislu prevencije. Postoje primarna i sekundarna prevencija moždanih udara.
- Primarna prevencija je prevencija kod ljudi koji nisu ranije doživjeli moždani udar
- Sekundarna kod ljudi koji su imali moždani udar, ali su prošli relativno dobro ili s razlitičitim stepenom onesposobljenja
Primarna prevencija CVI je najučinkovitiji oblik prevencije. No, njeno uspješno provođenje zahtijeva razvijanje JZ programa na lokalnom i/ili nacionalnom nivou.
Ali i svako pojedinačno može sam za sebe napraviti mnogo, tako što će:
- Češćom kontrolom krvnog tlaka, osobito ako pripada rizičnim grupama. Liječenjem povišenog krvnog tlaka smanjuje se rizik kako za moždani udar tako i za bolesti srca;
- Prestankom pušenja, jer su istraživanja pokazala da se rizik za moždani udar smanjuje kod onih koji su prestali pušiti unazad 2-5 godina u odnosu na pušače;
- Redovitom tjelesnom aktivnošću, jer fizička aktivnost jača srce i krvne žile, poboljšava cirkulaciju, prevenira aterosklerozu, regulira i održava poželjnu tjelesnu masu, regulira metaboličke procese pa i metabolizam šećera, daje fizički polet i zdrav san;
- Zdravom prehranom kojom se postiže raznovrsnost i optimalna zastupljenost građevnih, energetskih i zaštitnih tvari potrebnih tijelu. Redovita i raznovrsna prehrana prilagođena dobi, s obiljem svježeg voća i povrća, nezasićenih masnoća, umjerenom količinom soli, svježe pripremljenim obrocima i obiljem vode omogućavaju optimalno funkcioniranje organizma.
Kako prepoznati moždani udar:
