Pravovremene “preventivne mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i pravovremeno djelovati.
-Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
-Pijte redovno negaziranu običnu ili mineralnu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera.
-Preporučljivo je ne piti jako rashlađene napitke ili samo za osvježenje u ustima rastopiti kockicu-dvije leda.
-Dehidraciju od vrućina možete izbjeći uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po jednu do dvije kašike ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.
-Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju 10-17 sati, posebno djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s hroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)
– Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge, i sl.
-Djeci treba mokre ručnike stavljati na noge i ruke. Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala.
-Ako idete izvan kuće, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca, kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.
– Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako biste izbjegli akumulaciju topline od tijela.
-Jedite češće male i što tečnije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće tzv. „smoothie“ ili pripremite laganu juhu, koji će također organizmu vratiti izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.
-Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s hroničnim zdravstvenim problemima.
-Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Ako je moguće, otvorite sve prozore ili podignite roletne tokom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža. Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće.
-Danju zatvorite prozore i spustite roletne, naročito one okrenute prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu. Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslijepodnevno sunce.
-Rasprostrite mokre ručnike da rashladite zrak u prostoriji. No, ne zaboravite da se time povećava vlažnost zraka. Ako imate klima-uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno.
-Podesite temperaturu tako da ne bude niža od 7˚C od vanjske. Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti teškoće vezane uz velike vrućine. Pomoći će, međutim, bržoj izmjeni zraka kada u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka rashlađujete svoj dom.
-Važno je piti dovoljno tekućine, jer znojenjem gubimo više tekućine, čime dolazi do dehidracije i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca.
-Sklonite se u najhladniju prostoriju svog stana ili kuće, posebno noću. Ako stan ili kuću ne možete držati rashlađenim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (npr. u hlađenoj javnoj zgradi). Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana. Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4.00 i 7.00 sati i poslijepodne nakon 17.00 sati. Potražite sjenu. Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu. Redovno koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja.
-Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (>30) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka. Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa. Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana.
-Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku). Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka.
Ako neki član Vaše porodice ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika ili hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika ili hitnu pomoć, smjestite ugroženu osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz rad ventilatora, mahanje lepezom ili većom tkaninom i špricanje kože vodom temperature 25–30˚C. Mjerite temperaturu tijela i održavajte je ispod 39˚C.
Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj i čekajte pozvanu pomoć.