UBOD KRPELJA
Krpeljima je ime dato po izvjesnim akarinama (argas, ornitodorus, ixodes…) koje ubadaju čovjeka i životinje i hrane se njihovom krvlju. Najpoznatiji je ixodes ricinus poznat kao i obični krpelj. Ova vrsta se nalazi u najvećem dijelu Evrope, pa i kod nas, kao i u dijelovima Azije i Sjeverne Afrike. Oni parazitiraju na domaćoj stoci, psima i ostalim životinjama sišući im krv, kao i na ljudima. Dodatak naziva ricinuspotiče od toga kada se ženka nasiše dovoljno krvi postane velika kao zrno graška i podsjeća na plod biljke ricinus.
Krpelji se obično nalaze zakačeni na travkama i niskim grmovima, a prvi par nožica drži slobodno i sa njima se zakači na životinju ili ljude pri prolazu, obično kod izletnika, ljudi koji kupe travu kao i onih koji hodaju kroz šumu u kratkim pantalonama.
Ženka krpelja se poslije uboda kože svoga domaćina pomoću snažne rilice pričvrsti tako da može više dana da ostane tu sišući krv. Pričvršćuju se na dijelove tijela sa tanjom kožom i gdje je dlaka kraća.
Krpelji imaju veliku ulogu u prenošenju izvjesnih rikecioza. Tako svojim ubodom mogu prenijeti krpeljsku groznicu. Krpelj se obično inficira sišući krv inficiranog glodara sa Borellia duttoni, B. Berbera ili nekim drugim izazivačima krpeljske groznice. Svojim ujedom prenosi te uzročnike na čovjeka. Krpeljska groznica je ljetna sezonsku bolest. Inkubacija je obično sedam dana. Karakteristično je crvenilo i otok na mjestu uboda kao i povišena temperatura tijela (febrilni napadi 1-2 dana, rijetko više dana). U terapiji ove bolesti koriste se tetraciklini, cefalosporini ili makrolidi. Krpelji takođe mogu prenositi tularemiju i neka druga virusna oboljenja koja mogu izazvati upalu mozga (encefalitis).
Prva pomoć: Krpelj se ne smije vaditi na silu jer njegovim stiskanjem možete ubrizgati sekret iz koksalnih žljezda u krpelju koje kod zaraženih krpelja sadrže veliku količinu spiroheta (borelioze) u krv čovjeka. Ujedno krpelj uvrće svoje rilice u kožu tako da ga je jako teško cijelog izvaditi. Ukoliko ste nehotice iščupali krpelja, a ostala je glava ili se pojavilo crvenilo sa svrbežom i otokom treba se obratiti svom doktoru. Krpelja treba što prije ukloniti sa kože pazeći da ne zaostanu dijelovi rilice. Danas se smatra zastarjelom metodom kada se krpelj poliva naftom, benzinom ili petrolejom. Nikada nemojte uvrtati, cimati, cijediti ili gnječiti krpelja. Putem pincete potezanjem prema gore, krpelja treba uhvatiti što bliže glavi da bi se izbjeglo njeno kidanje. Ukoliko niste sigurni da ćete u cjelosti izvaditi krpelja, obratite se svom doktoru ili u Službu hitne medicinske pomoći koji će to lako, brzo i bezbolno uraditi.
Osnovno u prevenciji je izbjegavati mjesta gdje se nalaze krpelji i to pećine, životinjske jazbine kao i hodanje u šumi i visokoj travi u kratkim pantalonama i nezaštićenih nogu.
Pažnja: Svaki ubod krpelja treba pratiti mjesec dana i u slučaju eventualnih promjena mjesta
uboda (npr. crvenilo, otok, svrbež, bolovi, gnojenje) javiti se svom doktoru. Nije preporučeno paliti krpelja plamenom na koži i nije svaki krpelj zaražen infektivnim bolestima.
UJED ZMIJE
Poskok – je najopasnija i najveća evropska otrovnica. Ženke narastu oko 60 cm, mužjaci mogu narasti i do 100 cm. Mužjaci su pepeljasto sivi, a ženke su najčešće smeđe. Na leđima imaju karakterističnu “cik – cak” liniju. Na vrhu njuške nalazi se mali roščić. Nije agresivan ali ako se uznemiri počinje siktati i pokušava pobjeći.
Često ga je potrebno jako isprovocirati da bi ugrizao. U velikih primjeraka zubi mogu biti i 1cm dugi, pa otrov može biti unesen u mišić što ubrzava razvoj simptoma trovanja. Pošto se poskoci lako održavaju i razmnožavaju u zatočeništvu, oni se često koriste kao izvor otrova za proizvodnju antiseruma. Poskok se sreće u svim krajevima BiH do visine od 2000 m/nv.
Šarka se nalazi u cijeloj Evropi. Duga je oko 60 do 80 cm, te također ima “cik-cak” liniju uzduž tijela i znatno je manja od poskoka. Glava joj je šira i oblija, sa velikim okom crvenog odsjaja i karakterističnom bjelom prugom uz rub gornje čeljusti. Šarka naseljava surovije predjele i može se sresti i iznad 2000 m/nv. Za razliku od poskoka ulazi i u vodu. Kod nas se javlja više podvrsta šarke:
Obična šarka – je sivkasto smeđa sa tamnom vijugavom šarom oivičenom nizovima tačkica. Slična je poskoku, ali je manja i šarenija i nema roščić.
Crna šarka – je potpuno crna. I ona ima vijugavu šaru. Naseljava planinska područja, ali nešto niže nadmorske visine. Može se naći na Velikom i Malom polju na planini Igman
Bosanski šargan – je žuto smeđe boje sa isprekidanom leđnom šarom u vidu tamnih poprečnih pruga. Rijetko naraste iznad 40-tak cm. Hrani se skakavcima. Naseljava planinske rudine i čest je na Bjelašnici.
Planinska šarka – je najmanja evropska ljutica. Prosječna dužina je 45 cm. Živi u planinskim područjima, iznad 1500m n/m južnim područjima BiH. Glava joj je malena i na njuški zaobljena, a oči su relativno velike, boja joj je siva ili žućkasto-siva, ljuskice na grlu i usnama imaju crne rubove. Leđna cik-cak pruga je vrlo varijabilna. Trbuh joj je svjetlo smeđ, tamno smeđ ili siv. Po temeljnoj boji vrlo je slična šarki.
Prva pomoć:
Ne paničiti, otkloniti opasnost, provjeriti svijest
ostaviti žrtvu da leži,smirivati žrtvu
kako bi se usporilo širenje otrova
primjeniti imibilizaciju pod pritiskom
zvati Hitnu pomoć i postupati po
instrukcijama :
provjeriti prohodnost dišnih puteva, pratiti disanje, cirkulaciju
(puls), nivo svijesti
Ako se žrtva mora pomjerati onda mora ostati
u ležećem položaju
prevencija šoka
ne dizati ujedeni ekstremitet, jer pojačava
venski dotok do vitalnih organa
Imobilizacija sa pritiskom
Široki zavoj sa pritiskom
ostaviti ekstremitet u istom položaju
prvo previti ujedeno mjesto
krenuti od prstiju tj. kraja ekstremiteta
previti čvrsto, prema gore, pokriti što više
P A Ž NJ A!
NE DIZATI ujedeni ekstremitet
NE STEZATI protok krvi
NE SKIDATI zavoj ni udlagu
U slučaju ujeda zmije ne terenu, treba poduzeti navedene mjere prve pomoci, kontaktirati Zavod za hitnu medicinsku pomoć, tel: 124, radi daljih uputa te žrtvu odmah transportovati do najbliže zdravstve ustanove. Ne dozvoliti žrtvi da se kreće, nego je treba nositi.
POZICIONIRANJE PACIJENTA
U pravilu pacijenta ne treba micati, pogotovo ako sumnjate, po položaju žrtve ili prirodi ozljeda, da žrtva može imati ozljede kičme.
Postoje slučajevi kada pacijent treba premjestiti:
● Ako je područje nesigurno za spasioca ili pacijenta, pomaknite pacijenta na sigurno mjesto, ako je to sigurno učiniti.
● Ako je pacijent licem prema dolje i ne reagira, okrenite pacijenta licem prema gore
● Ako pacijent ima poteškoća s disanjem zbog obilnog sekreta ili povraćanja, ili ako ste sami i morate ostaviti pacijenta da biste otišli po pomoć, postavite ga u koma položaj.
● Ako pacijent pokazuje znakove šoka, postavite ga da leži na leđima. Ako nema dokaza traume ili ozljede, podići
noge za oko 30 ° do 45 ° .Ne podizati noge ako pokret ili položaj
uzrokuje bol pacijentu.
KOMA POLOŽAJ
Ako morate pacijent ostaviti da biste otišli po pomoć, a ako nije pri svijesti, ima poteškoća s disanjem zbog obilnog sekreta ili povraćanja, okrenite ga u koma položaj (HAINES položaj). Okretanjem pacijenta u taj položaj osiguravate da je otvoren zračni put pacijetna i da u slučaju povračanje ne dođe do gušenja.
ANAFILAKSA
Alergije su relativno česte, ali se kod samo malog postotka ljudi s alergijama razvije anafilaktička reakcija. Anafilaktička reakcija je progresivan niz znakova i simptomi koji se odlikuju otokom, poteškoćom u disanju, svrbežom, osipom i na kraju šokom, koji ako se ne liječi, može dovesti i do smrti.
Ako primjetite znakove razvoja alergijske reakcije odmah kontaktirajte službu hitne medicinske pomoći.
BOL U PRSIMA
Bol u prsima često opisuju kao “drobljenje” ili osječaj “pritiska”, često je popraćen otežanim disanjem ili znojenjem. Bol u prsima nemora imati klasična obilježja, osobito kod žena.
Odmah kontaktirajte službu hitne medicinske pomoći, nemojte odugovlačiti
i ne pokušavaju prebaciti pacijenta do zdravstvene ustanove sami.
Do dolaska ekipe hitne medicinske pomoći, ako pacijent nema alergiju na Aspirin ili ako ne postoje druge kontraindikacije za njegovu primjenu (nedavna krvarenja, ulcus) dajte pacijentu da sažvače 3 ¨mala¨ Aspirina od 100 mg ili 1 od 300 mg.
KRVARENJE
Kontrola krvarenja je osnovna vještina prve pomoći, a jedna odnekoliko akcije s kojima možete kritički utjecati na ishod.
– Direktan pritisak
krvarenje se najbolje kontrolira primjenom direktnog pritiska do zaustavljanja krvarenja. Pritisak mora biti čvrst i mora se održavati duže vrijeme.
Metode direktnog pritiska:
● direktni pritisak gazom ili drugom tkaninom postavljen iznad izvora
krvarenje. Ako se krvarenje nastavi, nemojte uklanjati već postavljenu gazu, dodajte više gaza na vrhu i primijenite veći pritisak.
Ako to nije moguće osigurati kontinuirani pritisak, zamotajte elastični zavoj čvrsto preko gaze
– Elevacija ekstremiteta
Povrijeđeni ekstremitet (ruku ili nogu) treba držati u povišenom položaju.
– Kompresivni zavoj
Ako je direktni pritisak izvršen preko jastučića gaze, on se ne skida nego se preko njega postavlja novi, debeli sloj gaze koji se fiksira zavojnom trakom ili trouglom maramom
– Pritisak na arteriju iznad rane
To su obično natkoljenična i nadlaktična arterija. Primjenjuje se kada direktni pritisak na ranu ne zaustavlja krvarenje ili kad ne raspoložemo kompresivnim zavojem. Ovo ne može biti primarni ili jedini način zaustavljanja krvarenja, nego kao dopuna direktnom pritisku.
– Tourniquet
Zbog mogućih negativnih učinaka tourniqueta i poteškoća u njegovoj pravilnoj primjeni, korištenje podveza za kontrolu krvarenje ekstremiteta je naznačeno samo ako direktni pritisak nije učinkovit ili nije moguć.
RANE I OGREBOTINE
Manje posjekotine i ogrebotine (kada je povrijeđen samo gornji sloj kože) izazivaju slabiju bol ili krvarenje, a na mjestu povrede stvara se krasta. Posjekotine mogu biti opasne ukoliko oštete dublje slojeve kože (nerve, krvne sudove ili tetive). Ogrebotine obično ne izazivaju ovakve povrede. Većina posjekotina i ogrebotine liječi se kod kuće, a u težem slučaju potrebna je hirurška intervencija šivanje rane.
Tretman:
– Dezinfekcija – hanzaplast – manje povrede
– Zaustaviti krvarenje i zamotati – dublje rane
OPEKOTINE
Što prije započeti hlađenje opečene površine hladnom vodom iz slavine (15 ° do 25°C) i nastaviti hlađenje barem dok bol ne umanji. Hlađenje smanjuje bol, edem, dubinu ozljede i ubrzava cjeljenje. Nemojte direktno na opekotinu stavljati led, može uzrokovati tkivnu ishemiju. Dugotrajna izloženost hladnoći malih opekotina, pa čak i kratka izloženost velikih opekotina može uzrokovati dodatnu ozljedu tkiva i hipotermiju. Nastale plikove prekrijte sterlinim pokrovom, mjehuriče ostavite netaknute, jer oni poboljšavaju cjeljenje i smanjuju bol.
POVREDE UZROKOVANE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM
Opsežnost povreda uzrokovanih električnom energijom je široka, od neugodnog osječaja trnjenja do opekotina, kardiopulmonalnog aresta i smrti. Opekotine mogu biti rezultat zapaljene odjeće koja je u kontaktu sa kožom ili rezultat prolaska struje kroz dio tijela. Kada struja prolazi kroz tijelo opekotine mogu nastati na ulaznim i izlaznim tačkama kao i duž puta prolaska. Kardiopulmonalni arest je primarni uzrok trenutne smrti kod elektrokucije. Srčane aritmije, uključujući ventrikularnu fibrilaciju, ventrikularnu asistoliju i ventrikularnu tahikardiju koje mogu progredirati do ventrikularne fibrilacije mogu nastati kao rezultat izloženosti struji niske i visoke voltaže. Respiratorni arest može nastati povredom respiratornog centra u mozgu.
Nemojte sebe dovoditi u opasnost doticanjem žrtve elektrokucije dok je struja još uključena! Prvo isključite struju na izvoru, ako se radi o struji visokog napona (pala žica dalekovoda) odmah kontaktirajte ovlaštenu službu. Svaki materija provodi struju ako je voltaža dovoljno visoka, nemojte prilaziti žrtvi, niti pokušati pomjeriti žice dok struja ne bude isključena.
Sve žrtve udara električnom strujom zahtjevaju medicinsku procjenu jer opsežnost povreda ne moraju biti vidljive.
STABILIZACIJA VRATNE KIČME
Osobe koje pružaju prvu pomoć bi trebali posumnjati na povredu vratne kičme ako povrijeđena osoba ima jedan od sljedečih riziko faktora:
dob > 65 godina starosti
vozač, putnik, pješak, saobračajnom udesu motornim vozilom, motorom ili biciklom
pad sa visine veće od visine osobe pri uspravnom stavu
trnjenje ekstremiteta
bol ili osjetljivost u predjelu vrata ili leđa
senzorni deficit ili slabost mišiča torza ili gornjih ekstremiteta
povrijeđena osoba nije potpuno svesna ili je intoksicirana
ostale bolne povrede, posebno u predjelu glave ili vrata
djeca ispod 2 godine starostiili starija djeca sa povedom glave ili vrata
Glavu treba manuelno stabilizirati tako da se ograniče pokreti glave, vrata i kičme.
HIPOTERMIJA I SMRZOTINE
Hipotermija nastaje usljed izloženosti hladnoći. Urgentnost tretmana zavisi od dužine izloženosti i od tjelesne temperature žrtve. Odmah treba započeti utopljavanje pomjeranje žrtve u toplo okruženje, skidanje mokre odjeće, umotavanje izloženih dijelova tijela bilo čime što vam je pri ruci, kao što su deke, gardaroba, novine,… Zagrijavanje žrtve ne treba odložiti definitivno zbrinjavanje. Potencijalni metod zagrijavanja je postavljanja žrtve blizu izvora toplote i postavljanje kontejnera sa toplom ali ne vručom vodom u kontakt sa kožom.
Smrzotine obično zahvačaju izložene dijelove tijela kao što su ekstremiteti i nos. U slučaju smrzotine ukloniti mokru odjeću, posušiti i pokriti žrtvu da biste spriječili hipotermiju. Transportujte žrtvu do odgovarajuče medicinske ustanove što je prije moguče. Minorne ili superficijale smrzotine se mogu tretirati jednostavnim brzim zagrijavanjem koristeči kontakt kože na kožu (kao što je topla ruka). Teške ili duboke smrzotine bi se trebale zagrijavati tokom 24 sata uranjanjem u toplu vodu (370C-40 0C) u trajanju od 20-30 minuta. Treba poduzeti mjere da ne dođe do ponovnog smrzavnja i što prije pacijenta transportovati.
URGENTNA STANJA VEZANA ZA TOPLOTU
Simptomi uzrokovani toplotom, često uzrokovani iscrpljujučom tjelovježbom, uključuju toplotne grčeve, toplotnu iscrpljenost i toplotni udar.
Toplotni grčevi su bolni nevoljni spazmi mišiča, obično nogu, ruku, trbušnih mišiča i leđa. Prva pomoć uključuje odmor, hlađenje, pijenje elektrolit-karbohidratne miksture, kao što je đus, mlijeko ili komercijalne elektrolit-karbohidratne miksture. Istezanje, lediranje, masaža bolnih mišiča. Tjelovježba ne bi trebala biti nastavljena dok se svi simptomi ne povuku.
Toplotna iscrpljenost je uzrokovana kombinacijom tjelovježbom inducirane toplote i gubitka tekučine i elektrolita putem znoja. Znaci i simptom mogu nastati naglo i uključuju: mučninu, vrtoglavicu, grčeve mišiča, osječaj slabosti, glavobolju, teško znojenje. Toplotna iscrpljenost je teško stanje jer brzo može preči u sljedeči stadij, toplotni udar, koji može biti fatalan. Žrtva toplotnog udara treba leći na hladno mjesto, skinuti što više odječe, hladiti žrtvu sprejanjem hladnom vodom, podsticati žrtvu da pije hladne napitke, koji bi trebali sadržavati elektrolit-karbohidratnu miksturu.
Toplotni udar uključuje sve simptome toplotne iscrpljenosti plus još simptome centralnog nervnog sistema, kao što su vrtoglavica, sinkopa, konfuzija i epileptični napadi. Najvažniji korak u prvoj pomoći kod ovih pacijenata je odmah započeti njihovo hlađenje, poželjno uranjanjem do brade žrtava u hladnu vodu. Trba što prije pozvati službu hitne medicinske pomoći. Toplotni udar zahtjeva urgentni tretman intravenskim fluidima, žrtve nemojte forsirati da piju tekučinu.
UTAPANJE
Utapanje je jedan od vodečih uzroka nenamjerni smrti. Metode prevencije utapanja podrazumjevaju postavljanje ograda oko bazena, nošenje prsluka za spašavanje, nikada ne plivati sam, izbjegavati plivanje ili upravljanje skuterima u intoksiciranom stanju.
Ishod utapanja ovisi od dužine trajanja submerzije, temperatuje vode i koliko je brzo započet CPR (cardiopulmonalan reanimacija). Brzo i sigurno izvucite žrtvu iz vode, ali sebe ne dovodite u opasnost. Ako ste prošli posebnu obuku, možete započeti davanje vještačkog disanja dok ste još u vodi ako to ne odgađa izvlačenje žrtve iz vode. Odmah započeti CPR (cardiopulmonalnu reanimaciju) i ako je jedan spasilac uraditi pet ciklusa prije aktiviranja službe hitne medicinske pomoći, a ako su dva spasioca odmah aktivirajte službu hitne medicinske pomoći.
OTROVANJA
Ako pacijent pokazuje bilo kakve znakove životno ugrožavajučeg stanja, kao što je pospanost, epileptični napadi, poteškoče u disanju, povračanje, nakon izloženosti otrovu odmah pozovite službu hitne medicinske pomoći.
Hemijske opekotine, ako su u pitanju praškaste hemikalije očetkajte ih rukavicom ili komadom odječe. Svu kontaminiranu odječu skinite, pazeči da se vi ne kontaminirate tokom tog procesa. Ako je došlo do kontakta kiseline ili baze sa kožom ili okom odmah započnite sa ispiranjem zahvačenog područja velikim količinama vode.
Progutani otrovi, nemojte žrtvama ništa davati na usta jer može biti štetno. Nema adekvatnog dokaza da uzimanje vode ili mlijeka donosi benfit ovim pacijetima tokom pružanja prve pomoći.