Oktobar je mjesec posvećen zdravlju žena. U znaku je ružičaste vrpce koja predstavlja borbu protiv raka dojke.
Cilj je potaknuti žene da redovno dolaze na preventivne preglede, jer je to najbolji način da se bolest dijagnosticira na vrijeme i stoga poveća stopa izlječenja.
Karcinom dojke
Rak dojke je najčešći zloćudni tumor kod žena, a čini 10% svih zloćudnih tumora općenito. Rak dojke jedan je od najčešćih zloćudnih bolesti kod žena, a ako se otkrije u ranoj fazi, stopa izlječenja je velika.
Važnu ulogu u ranom otkrivanju raka dojke ima samopregled grudi te redovne ultrazvučne i mamografske kontrole. Svaka žena bi trebala uvidjeti važnost redovnih pregleda te znati prepoznati sumnjive promjene na dojci, kako bi mogla zaštiti svoje zdravlje.
ZAŠTO NASTAJE RAK DOJKE I KOJI SU FAKTORI RIZIKA?
Maligni tumor dojke nastaje kada stanice dojke počnu nekontrolirano rasti te urastati u okolno tkivo ili se širiti (metastazirati) u udaljene dijelove tijela. Razlozi toj malignoj promjeni stanica još nisu do kraja razjašnjeni, ali poznato je da određeni geni i različiti faktori rizika u tome imaju značajnu ulogu. Značajan rizični faktor za nastanak raka dojke je životna dob žene. Rizik se povećava kako žena stari, a najveći broj slučajeva karcinoma dojke je kod žena u postmenopauzalnom razdoblju (starije od 50 godina).
Također, važan rizični faktor za razvoj karcinoma dojke je pojavnost u porodici, odnosno pozitivna porodična anamneza. Žene koje imaju majku ili sestru kod kojih se javila maligna promjena na dojci, imaju četiri puta veći rizik za razvoj karcinoma dojke. Rizik je također veći kod žena kojima je oboljela rodica u prvom koljenu, posebno ako se bolest javila prije pedesete godine života. Međutim, unatoč porodičnoj anamnezi koja upućuje na povišen rizik od razvoja raka dojke, mnoge od tih žena imaju normalne rezultate genetskog testiranja. To upućuje na činjenicu kako nasljedne genetske promjene nisu nužne za nastanak zloćudnog tumora, a značajnu ulogu imaju okolišni faktori koji dovode do malignih promjena stanica dojke.
Reproduktivni faktori koji su povezani s povišenim rizikom za nastanak karcinoma dojke su rana menarha (prije 12. godine života), kasniji ulazak u menopauzu (nakon 55. godine života), nuliparitet (nerađanje) te prva trudnoća nakon 30. godine života. Svim je tim faktorima zajednička produžena izloženost visokoj razini spolnih hormona, što se pokazalo važnim faktorom za razvoj zloćudnih promjena u dojci. Također, iz istih razloga, dugogodišnje korištenje hormonskog nadomjesnog liječenja predstavlja važan faktor rizika. Iako se prije smatralo da i oralna hormonska kontracepcija ima značajnu ulogu, sve više istraživanja opovrgava tu činjenicu.
Životni stil također ima značajnu ulogu u razvoju zloćudnih promjena dojke. Dokazano je kako su pretilost, sjedilački način života i manjak tjelesne aktivnosti te učestalo konzumiranje hrane bogate nezdravim masnoćama i prerađenim ugljikohidratima povezani s povećanim rizikom za razvoj karcinoma dojke. Pušenje i konzumacija alkohola također su dokazani faktori rizika. Sve više istraživanja pokazuje važnu povezanost prehrane i zloćudnih tumora dojke.
Žene koje su već imale karcinom dojke imaju povišen rizik za razvoj karcinoma u drugoj dojci. Važno je naglasiti kako pojava cista u dojci, fibrocističnih promjena dojke ili fibroadenoma ne povećava rizik za nastanak raka dojke.
KOJI SU SIMPTOMI RAKA DOJKE?
Promjene koje trebaju pobuditi sumnju na zloćudnu tvorbu dojke su:
- tvrda i bezbolna kvržica koja ne prolazi
- kvržica koja je nepomična i fiksirana za podlogu
- iscjedak iz bradavice, osobito ako je gnojan, krvav ili sukrvav
- nabiranje ili uvlačenje kože na dojci
- promjena boje kože na dojci
- ranice na dojci
- promjene u izgledu bradavice (crvenilo, ljuskanje, ranice, uvučenost)
- kvržica u pazušnoj jami
- promjena veličine ili oblika dojke.
Osim navedenih simptoma, treba obratiti pažnju i na bol u dojci koja je konstantna i nije ovisna o menstruacijskom ciklusu, neobjašnjivi gubitak težine, bolove u kostima i oticanje ruke na jednoj strani.
KAKO PREVENIRATI RAZVOJ KARCINOMA DOJKE?
Iako se na neke rizične faktore kao što je životna dob ili gensko naslijeđe ne može uticati, neke štetne navike možete promijeniti. Tu prvenstveno mislimo na prestanak pušenja i konzumiranja alkohola, uvođenje umjerene tjelesne aktivnosti u svoju svakodnevnicu te mijenjanje prehrambenih navika. Najvažniji način na koji možete uticati na rano otkrivanje raka dojke je samopregled dojki te redovni ultrazvučni i mamografski pregledi.
Preporučuje se započeti sa samopregledom dojki nakon dvadesete godine života i obavljati ga jednom mjesečno. Do četrdesete godine života dovoljan je klinički i ultrazvučni pregled jednom godišnje ili jednom u dvije godine. Nakon četrdesete godine preporučuje se klinički pregled jednom godišnje i mamografija svako dvije godine, uz redovni samopregled jednom mjesečno. Ako imate pozitivnu obiteljsku anamnezu, preporučuje se započeti s mamografskim pregledima od 35. godine jednom godišnje.
SVE ŠTO TREBATE ZNATI O SAMOPREGLEDU DOJKI
Samopregled grudi bi svaka žena trebala početi primjenjivati već od puberteta, kada se dojke razviju. Važno je poznavati strukturu svojih dojki kako biste na vrijeme primijetili eventualno nastale promjene kao što su kvržice, iscjedak ili promjene veličine. Liječnici preporučuju raditi samopregled grudi jednom mjesečno, najbolje na početku ciklusa jer su tada dojke najmekše. Samopregled dojki bi trebalo provoditi redovno, po mogućnosti svaki mjesec u isto vrijeme.
Samopregled se izvodi na način da:
1.Stanete pred ogledalo bez odjeće.
2.Promatrate svoje grudi– postoji li razlika u veličini dojki, naboranost kože, iscjedak iz bradavice, promjene boje, oticanje i dr.
3.Podignete desnu ruku iznad glave, a zatim lijevom rukom pipate desnu dojku u malim kružnim pokretima izvana prema unutra, zatim gore-dolje. Prijeđite cijelu dojku, opipajte i pazušnu jamu.
4.Isto ponovite sa suprotnom rukom i dojkom.
U slučaju da primijetite bilo kakve promjene kao što su čvorići ili iscjedak javite se svom liječniku kako bi vas pregledao i uputio na dodatne pretrage. Ne odgađajte pregled jer rano otkrivane raka dojke omogućava izlječenje.
