Mjesec borbe protiv raka dojke se obilježava od devedesetih godina prošlog vijeka svakog oktobra, pod nazivom „Ružičasti oktobar“, kada ljudi širom svijeta nose ružičastu traku kako bi podigli svijest o važnosti prevencije i rutinskih ranih dijagnostičkih pregleda za rak dojke, drugi najčešće dijagnosticirani oblik raka na svijetu.
Rak dojke javlja se u svim zemljama svijeta, a 2022. bio je najčešći oblik raka kod žena, sa brojem od 2,3 miliona oboljelih te je ujedno uzrokovao oko 670 000 smrtnih ishoda. Između 0,5–1% slučajeva raka dojke javlja se kod muškaraca.
Nesrazmjeran broj smrtnih ishoda događa se u okruženjima s niskim resursima (70% smrtnosti). Takođe, globalne procjene otkrivaju upečatljive nejednakosti u odnosu na parametre razvoja: u zemljama s vrlo visokim indeksom ljudskog razvoja (HDI), jedna od 12 žena će tokom života dobiti dijagnozu raka dojke, a jedna od 71 žene će od njega umrijeti. Nasuprot tome, u zemljama s niskim HDI kod samo jedne od 27 žena tokom života dijagnosticira se rak dojke, dok će jedna od 48 žena od njega umrijeti.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBIH, u periodu od 2013. – 2023. godine registrovan je porast stope obolijevanja na 10 000 žena, od 26,6 – 2013. godine do vrijednosti stope od 30,6 – 2023. godine.
Prepreke u okviru zdravstvenog sistema i faktor niskog nivoa svijesti i znanja pacijenata doprinose manjem korištenju usluga ranog otkrivanja, s posljedičnom kasnom dijagnozom i lošim ishodima. Napori za smanjenje oboljelih od raka dojke imaju značajne implikacije na rješavanje rodnih i socioekonomskih razlika i ciljeva održivog razvoja u pogledu rodne ravnopravnosti, dobrog zdravlja i dobrobiti te smanjenih nejednakosti.
Mjesec borbe protiv raka dojke pruža priliku svim učesnicima za umrežavanje, pregled napretka, promišljanje i obnavljanje obaveza u borbi protiv ove bolesti. U saradnji sa partnerima, Globalna inicijativa za rak dojke (GBCI) nastoji iskoristiti tu platformu da rak dojke pozicionira kao globalni zdravstveni prioritet.
Ko je u opasnosti?
Ženski spol je najznačajniji faktor rizika od raka dojke, iza čega slijedi starenje, pretilost, štetna upotreba alkohola, porodična historija raka dojke, historija izloženosti zračenju, reproduktivna historija (kao što je dob početka menstruacije i dob prve trudnoće), korištenje duhana i hormonska terapija u postmenopauzi. Oko pola od ukupnog broja slučajeva raka dojke javlja se kod žena koje ne odlikuje prepoznatljiv faktor rizika za rak dojke, osim spola i dobi (iznad 40 godina).
Porodična historija raka dojke povećava rizik od raka dojke, ali većina žena s dijagnozom raka dojke nema poznatu porodičnu historiju bolesti. Određene nasljedne mutacije gena uveliko povećavaju rizik od raka dojke, a najdominantnije su mutacije u genima BRCA1, BRCA2 i PALB-2. Žene za koje se utvrdi da imaju mutacije u ovim glavnim genima mogu razmotriti strategije za smanjenje rizika kao što je hirurško uklanjanje obje dojke ili strategije hemoprevencije.
Odsustvo pozitivne porodične anamneze ne znači nužno da je žena u smanjenom riziku.
Simptomi raka dojke
Većina oboljelih neće osjetiti nikakve simptome dok je rak još u ranoj fazi, stoga je važno rano otkrivanje. Međutim, mogu se javiti i kombinovani simptomi, posebno kod uznapredovalih slučajeva.
Simptomi mogu uključivati: kvržicu ili zadebljanje dojke – često bez boli, promjene veličine, oblika ili izgleda dojke; crvenilo, udubljenje ili druge promjene na koži; promjenu izgleda bradavice ili kože oko bradavice (areole) te abnormalni, odnosno krvavi iscjedak iz bradavice.
Osobe sa kvržicom u dojci trebaju potražiti ljekarsku pomoć, čak i ako kvržica ne boli. Većina kvržica na dojci nije rak. One koje su kancerogene imaju veću vjerovatnoću da će se uspješno liječiti kada su male i nisu se proširile na obližnje limfne čvorove, koji su najčešće prvo mjesto širenja koje se može otkriti. S vremenom se ćelije raka mogu proširiti na druge organe uključujući pluća, jetru, mozak i kosti. Nakon što dođu do tih mjesta, mogu se pojaviti novi simptomi povezani s rakom, poput bolova u kostima ili glavobolje.
Kako se dijagnostikuje rak dojke?
Metode koje se koriste za dijagnostiku raka dojke su UZ dojke, MRI, biopsija dojke, imunohistohemijski test i genetski testovi za prepoznavanje mutacija koje uzrokuju rak dojke.
Liječenje raka dojke
Hirurški tretman je primaran u liječenju raka dojke, ali se mogu primjenjivati i drugi načini liječenja. Operativni zahvati podrazumijevaju mastektomiju, lumpektomiju i rekonstrukciju dojke.
Operativni tretman može se kombinovati s jednim ili više sljedećih tretmana: hemoterapijom, radioterapijom (uključujući intraoperativnu radioterapiju-IORT), imunoterapijom, hormonskom terapijom (uključujući terapiju selektivnim modulatorom estrogenskih receptora-SERM) i ciljanom biološkom terapijom („pametni lijekovi“).
Globalna inicijativa za rak dojke (GBCI)
Smrtnost od raka dojke u zemljama s visokim dohotkom pala je za 40% između 1980-ih i 2020. godine. Strategije za poboljšanje ishoda raka dojke zavise od temeljnog jačanja zdravstvenog sistema, kako bi se pružili tretmani za koje se već zna da su efikasni.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pokrenula je 2021. godine Globalnu inicijativu za rak dojke (GBCI), kako bi smanjila stope smrtnosti od raka dojke za 2,5% godišnje do 2040. godine, djelovanjem na promociju zdravlja, rano otkrivanje, pravovremenu dijagnozu i sveobuhvatno liječenje, što bi spriječilo 25% smrtnih slučajeva od raka dojke do 2030. godine i 40% do 2040. godine među ženama mlađim od 70 godina putem:
– povećanja svijesti o raku dojke, društvene mobilizacije i komunikacije o promjeni ponašanja vezanog za rak dojke;
– osiguravanja postojanja platforme za razmjenu znanja, multisektorsku saradnju i obnovljene obaveze za postizanje GBCI ključnih pokazatelja uspješnosti od strane država članica;
– podsticanja usmjerenih dijaloga o poboljšanju pružanja usluga za oboljele od raka dojke te praćenja i evaluacije na svim nivoima skrbi.
Kako smanjiti rizik od raka dojke na pojedinačnom nivou?
Procjenjuje se da se 30% slučajeva raka dojke uzrokovano djelovanjem promjenjivih faktora rizika. Smanjite rizik od raka dojke donošenjem i provođenjem boljih odluka u ponašanju koje uključuju:
– održavanje zdrave tjelesne težine
– redovnu fizičku aktivnost
– izbjegavanje štetne upotrebe alkohola
– dojenje
– prestanak pušenja i izbjegavanje izlaganja duhanskom dimu
– izbjegavanje dugotrajne upotrebe hormona
– izbjegavanje pretjeranog izlaganja zračenju.
Reference:
WHO Global Breast Cancer Initiative: Breast cancer awareness month
Breast Cancer Awareness Month | UICC
Institute for Public Health FB&H. Health Statistics Annual FB&H 2023. Sarajevo, 2024.
